Najave

Večer posvećena začetniku hrvatske etnologije, književniku i svećeniku Josipu Lovretiću

VINKOVCI- U povodu Dana otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prigodni program pripremio je i  Centar za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima. 

Program je bio  posvećen Josipu Lovretiću ( Otok, 1865. – Čardak 1948. ), začetniku hrvatske etnologije, književniku i svećeniku, u povodu 70. obljetnice smrti, ali i u kontekstu Europske godine kulturne baštine. 

Priređena je tribina na kojoj su o Josipu Lovretiću govorili: mons.mr.sc. Luka Marijanović umirovljeni profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu, mr.sc. Ljubica Gligorević, muzejska savjetnica, Gradski muzej Vinkovci, diplomirani teolog Mirko Martinović iz Otoka i dr.sc. Anica Bilić, ravnateljica Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima.

-Željeli smo ukazati na važnost života i djela Josipa Lovretića, koji je zapravo svu svoju slavu i stekao unutar Akademije, koja mu je objavila čuvenu etnografsku monografiju ''Otok'' i s kojom je surađivao i umalo postao akademik, ali i staviti naglasak na važnost kulturne baštine koja nam pruža identitet”, istaknula je Anica Bilić.

Otvarajući tribinu mr.sc. Ljubica Gligorević, muzejska savjetnica, Gradski muzej Vinkovci održala je prezentaciju života i djela Josipa Lovretića.

-Bio je vrlo značajan za sve istraživače, etnologe, književne teoretičare i promicatelje tradicijske baštine.Za njegovih 83 godine vrlo intenzivnog života, 150 godina od rođenja i 70 godina od smrti, danas je vrlo aktualan. Kada posežemo za tim izdanjima starima, zasigurno da nam je na prvom mjestu, kao etnolozima, Josip Lovretić. Zapisao je značajne stvari za Otok u nekoliko nastavaka, rekla je mr.sc. Ljubica Gligorević, muzejska savjetnica

Prema riječima mons. mr.sc. Luke Marijanovića  umirovljenog profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu, Josip Lovretić  da je danas živ, bio bi sretan da vidi Vinkovačke jeseni i sve što se rodilo iz toga njegovoga nastojanja.

-Josip Lovretić surađivao je s Akademijom, bilo mu je ponuđeno da uđe u Akademiju , biskup Strossmayer ga je pozvao, međutim on je to odbio. Uvijek je isticao da mu je veća čast što ga je jedan Strossmayer predložio za akademika, nego da je stvarni akademik, rekao je Marijanović.

Na tribini je govorio diplomirani teolog Mirko Martinović iz Otoka, te rekao kako je bitno istaknuti za Josipa Lovretića, velikana hrvatske etnografije, da je on zaista volio Otočane i oni su njega voljeli.

-On je uvijek govorio: '' Kad sam bio sam,  mislio sam u narodu, a kad sam s kim govorio, govorio sam u narodu i to su bile moje knjige iz kojih sam učio i ti seljaci su bili moji učitelji''. Imao je naviku da sakupi sve što je iz života i narodnog običaja Otoka i okolice, rekao je Martinović.

Uz tribinu prikazan je i dokumentarni film HRT-a o Josipu Lovretiću te je priređena izložba, a program su upotpunili učenici Glazbene škole Josipa Runjanina u Vinkovcima.

 

Share